akademik Josip Bratulić – akademik Stjepan Damjanović

UVOD

     Hrvatska pisana kultura jedan je od važnijih dijelova ukupne hrvatske kulture. Ona obuhvaća djela koja su različita po načinu pisanog izražavanja: natpise na kamenim spomenicima, grafite na graditeljskim objektima, rukopisna djela, tiskane knjige, elektronske knjige ... Među djelima pisane kulture mogu se uočiti djela različita po pripadnosti  književnim vrstama, odnosno vrstama drugih stručnih područja, kao što su: pjesme, pripovijetke, romani, drame, odnosno  misali, brevijari, evanđelistari, molitvenici, rječnici, gramatike, enciklopedije, leksikoni, priručnici, zbornici,  statuti ...

akademik Josip Bratulić – akademik Stjepan Damjanović

UVOD

     Hrvatska se u doba humanizma i renesanse našla u teškim društvenim i političkim prilikama. Turci su bili na granicama Hrvatske i stalno se zalijeću do Dalmacije, ruše krhku obranu hrvatskih gradova prema Bosni, a nakon tragične bitke na Krbavskom polju (1493.) postupno padaju u turske ruke i banski gradovi Jajce (1527.) i Bihać (1592.). Osjećaj rodoljublja i zauzetosti za ugroženu domovinu, ali i za širok krug čitateljstva, može pratiti kod svih naših pjesnika, a na poseban je način došao do izražaja u Ribanju i ribarskom prigovaranju Petra Hektorovića, u Planinama Petra Zoranića, u Robinji Hanibala Lucića, u velikom dijelu opusa Marka Marulića na hrvatskom jeziku, posebice Juditi, kao i u latinskom pjesništvu brojnih pjesnika.

akademik Josip Bratulić – akademik Stjepan Damjanović

UVOD

     Hrvatski književni barok počinje Vilom Slovinkom Jurja Barakovića (1613.) a krajnji vremenski prag je Kanižlićeva Sveta Rožalija (1780.), djelo koje se već otvara i rokokou i klasicizmu. Nositelj je novih pogleda na cjelokupni život pa tako i umjetnost i književnost –  Družba Isusova. Pomoću organiziranoga školstva, misijskim djelovanjem, propovijedima i književnim tekstovima taj je crkveni red (družba) postao prethodnikom na svim područjima baroknoga stvaralaštva. Uz to ugradio je svoje intelektualne i moralne snage za obnovu i proširenje katoličke vjere u svijetu pa i Hrvatskoj.

akademik Josip Bratulić – akademik Stjepan Damjanović

HRVATSKA KNJIŽEVNOST U DOBA PROSVJETITELJSTVA

     Prosvjetiteljske se ideje u hrvatskim krajevima osjećaju nešto jače u 18. stoljeća , posebice u Banskoj Hrvatskoj i Dalmaciji, nešto manje u Vojnoj krajini i Slavoniji. Određene prosvjetiteljske težnje nalazimo već u djelima Pavla Rittera Vitezovića. Prosvjetiteljstvo se širi ponajviše školstvom koje se sustavnije počinje organizirati i izvan većih gradova, reformatorskim zahvatima u doba carice Marije Terezije (1740. – 1780.), otkad državne vlasti više nadziru škole. Iz toga su nastojanja izašli i neki udžbenici, rječnici i gramatike.

akademik Josip Bratulić – akademik Stjepan Damjanović

HRVATSKA KNJIŽEVNOST DO SREDINE  XIX. STOLJEĆA

     Hrvatsku književnost s prijelaza iz XVIII. u XIX. stoljeće, sve do tridesetih godina toga stoljeća, pratila je kriza u kojoj se nalazila i cijela  Hrvatska – podijeljena, rascjepkana, bez kulturnoga središta. Hrvatski narodni preporod, s ilirstvom kao kratkotrajnim pokretom, uspio je u ilirskom imenu objediniti sve hrvatske pokrajine: Dalmaciju, središnju Hrvatsku, Slavoniju, Dubrovnik i Istru, te Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Ujedinjenje je bilo u jeziku, književnosti i političkoj volji da se živi zajedno. Onovremenoj hrvatskoj čitalačkoj publici, onoliko koliko je postojala, dostatni su bili kalendari, molitvenici i slične knjige jer je hrvatski jezik odavno bio potisnut iz škola i trebalo mu je ponovno otvoriti prostore u društvenom i političkom životu – u školstvu, kulturi, upravi, političkom i privatnom životu.